Knjige sa kojima sam se družio tokom septembra 2019.

Prođe i taj septemebar, najomraženiji mesec među decom između sedam i devetnaest godina. Pošto sam poodavno završio škole septembar mi više dođe kao podsetnik da leta više nam i to me pogađa u sred srede. Da bi se rešio depresije hladnog vremena, pribegavam oprobanom receptu – knjigama. Mogao sam i da odem na neka egzotična ostrva, ali ko će sad da pakuje tri majice, šorc za kupanje i papuče?

Evo nekoliko knjiga koje sam pročitao tokom septembra

Hari Poter – putovanje kroz istoriju magije

Pristrasan sam kad je u pitanju Hari Poter, volim skoro sve  knjige vezane za tematiku osim „Ukletog deteta“, nju bih zabranio zakonom. U „Istoriji magije“ ćete saznati malo o tom čarobnom svetu, malo o načinu na koji je Roulingova pisala i sklapala scene. Cela knjiga je ispunjena ilustracijama, čak i nekima koje je nacrtala sama autorka.

Jusi Adler Olsen – Manipulator

Čuveni Danac i još jedna knjiga o Sektoru Q. Ako ne znate, oni se bave zastarelim slučajevima od kojih su svi odavno digli ruke. Inače volim te Skandinavce i njihove boleštine od knjiga, ali mi je ova bila mlakasta. Realno, mogli su da je skrate za bar pedeset, sto strana i opet ne bi izgubila mnogo. Prvih nekoliko knjiga iz serijala su bile odlične, a kasnije mi se čini da kvalitet opada. Tako je to kad napišeš uspešnu knjigu i onda pod pritiskom obožavatelja, slave, novca pišeš beskrajni serijal. Isto je i sa Nesbeovim Harijem Huleom.

Robert Ejkman – More , poput vina tamno

Ejkman pripada grupi cenjenih horor pisaca, bar koliko sam mogao da primetim po forumima. Da budem iskren, nikad nisam čitao nešto njegovo, čak i ne mogu da se satim da li sam ikad ranije čuo za njega. U pitanju je zbirka priča. Ima ih koje su mi se veoma svidele, ali ih ima i koje su mi bile dosadne. Sve u svemu zadovoljan sam pročitanim. Bio sam ubeđen da je pisac sa kraja XIX veka, ali sad vidim da je živeo u drugoj polovini XX veka. Ko bi rekao….

Miloš Dimitrijević Joker – Vremenski paradoks

Stigosmo do knjige jednog od domaćih autora. U pitanju je distopija. Ovo je drugi roman iz serijala „Pritisni start da igraš ponovo“, ali može da se čita nezavisno od prvog dela. Miloš  je dao dovoljno detalja da možete da sklopite celu sliku u glavi. Ideja je zanimljiva, mada naravno da nije prva, koja se bavi zakrivljenošču vremena. Negde su dijalozi bili usiljeni, a negde ima suviše monologa. Sve u svemu  nije loše, mada bih izbacio izvestan broj stranica.

Aleksandar Tešić – Gorolom

I ovde sam poprilično subjektivan. Vrlo rado čitam Tešićeve knjige, što verovatno već znate. „Gorolom“ mi je legao kao budali šamar. To je priča o osveti koja se krčka dugo, dugo i čeka pravi trenutak. Podseća na Monte Krista i Matijaša Sandorfa i slične avanturističke knjige koje imaju sličnu tematiku. Odlično su dočarane prilike u Srbiji nakon smrti cara Dušana. Jednostavno, možete da osetite mirise i čujete zvukove kao da ste tamo.

Robert H. Frenk – Ekonomski priručnik – Kako ekonomija objašnjava gotovo sve

Autor tvrdi da se najveći broj pojava u društvu može objasniti ekonomijom. Možda i može, ali to baš i nije suviše zanimljivo. Srećom, ova knjiga je dovoljno zabavna da vam olakša probijanje kroz ekonomsku logiku. Zašto se pali lampica kada otvorite vrata frižidera, ali ne i zamrzivača? Zašto se mleko prodaje u pravougaonoj, a osvežavajući napici u cilindričnoj? Biće još sličnih pitanja i odgovora na ista.

Saga Jumiči – Ispovest jakuze

Ova knjiga mi je odmah privukla pažnju u biblioteci. Za nekog ko voli knjige o Japanu(zapravo, cela Azija mi je fascinantna), može li biti išta bolje od reči pravog Jakuze? Zanimljiva knjiga oslikava neko vreme sa početka i tokom prve polovine dvadesetog veka. Ostareli jakuza priča o svom turbulentnom životu, o kodeksima koje je sledio, ženama koje je voleo…

Srđan Krstić – Misterija Beograd, Izgubljeni artefakt

Sa ovim autorom sam se prvi put susreo kroz knjigu „Mefisto i Zlatokosa“. Iz nekog razloga prekinuo sam čitanje posle tridesetak stranica. Jednostavno mi nije legla. „Misterija Beograd“ je sa druge strane, jedan avanturistički roman.  Na momente mi se čini da glavni junak funkcioniše van logičnih rezona. Iz nekog razloga se svako malo spominje seks i sve podseća na fantazije jednog pubertetlije. Da se razumemo, nemam ništa protiv istog, ali opet ne treba preterivati ni u čemu. Sve u svemu, opuštajući roman, koji kombinuje istoriju i fantastiku, a sve umotano u sadašnjost.

Nik Hornobi – Stadionska groznica

Ispovest jednog navijača. Pri tome ne  mislim na huligana, već jednostavno navijača i zaljubljenika u svoj klub. Čovek sve živo pamti kroz neku utakmicu. Nisam bio oduševljen knjigom. Možda zato što apsolutno ne razumem šta ima zabavno u fudbalu.

N.K. Džemison – Peto godišnje doba

Za promenu malo fantastike.  Malo je neodstajalo da ovu knjigu ostavim i čitam neku drugu. Baš kad sam pomislio da tako i postupim, kad me ipak uvukla u sebe. Posebno otkrovenje sam doživeo negde na pola knjige, kada sam uspeo da povežem glavne likove. Posle toga je sve išlo kao pesma.

Vladimir Radović, Iv Bone – Crni konjanik

Priča o švajcarskom plemiću-bankaru, koji uplovljava u svet špijunaže. Prvi deo se završava krajem tridesetih godina. Videću kako će se radnja razvijati dalje.

Stižete li da čitate ili je sada sve podređeno zimnici?

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *