Martovska čitanja

Neverovatno je kako vreme neumitno teče. Naravno, nisam nesvestan toga, ali nisam se ni okrenuo, a ono već je počeo mart. Sad dok se istutnje razni praznici, što oni lepi, što razna političko-istorijska obeležavanja, eto nas već u aprilu. Eh, to vreme…  No, da ne razmišljamo suviše o protoku vremena, da se okrenemo knjigama koje sam imao zadovoljstvo da pročitam najkraćem mesecu, mesecu ljubavi. Primetićete da je naslov pogrešan, ali dobro. Dakle da ne bude nedoumice, knjige koje su nabrojane, čitao sam tokom februara.

 

Srđan Serž Milanović – Plavi gavran
„Plavi gavran“ je jedna knjiga koja nije za plašljive, pogotovo ako se plašite obimnih knjiga. pred vama je dobrih 600 strana većeg formata nego što je uobičajeno. Serž je ispričao jednu porodičnu priču koja se dešava tamo negde šezdesetih u Šumadiji. To je jedna topla priča  o odrastanju i sticanju novih životnih iskustava i kaljenja karaktera. Roman je suviše lirski za moj ukus, ali sam opet zadovoljan. Preporuka

 

Kurcio Malaparte – Kaputt
Malapartea sam pročitao po preporuci, kažu da je čovek postao klasik. Italijanski oficir putuje Evropom tokom II svetskog rata i priča nam šta je sve video, doživeo. Postoje maestralni opisi, ali najveći deo romana me jednostavno ugušio. Jedva pregurah.

 

 

Zoran Predin – Glavom kroz zid
Treba li da objašnjavam ko je Zoran Predin? Za one kojima treba, okačiću video na kraju teksta, pa možda bude jasnije. Zbirka Zoranovih razmišljanja o savremenom svetu, o prošlosti. Nema jugonostalgije, ali ima sete za nekim drugim vremenima. Duhovito, duboko, zanimljivo.

 

Gvenda Bond – Stranger things – Sumnjičavi umovi
Obožavam seriju i naravno da sam morao da pročitam knjigu. Da, znam, da hoće da me izvaćare za kintu i da me hvataju na emociju. Knjiga se dešava desetak godina pre same serije. Priča nije previše dosadna, ali ako čekate da čitate o čudovištimima i Drugoj strani, nemojte se suviše nadati. Spominje se u par navrata, ali to nije to. Sve u svemu, tanko.

 

Giljermo del Toro, Čuk Hogan – Puste Duše 1 – Blekvudove trake
Giljermo mi je jedan od dražih režisera, uz izuzeće Oblika vode. Isto tako volim i njegove knjige. Blekvudove trake su početak serijala. Izgleda da postoji nekakav entitet koji vekovima uživa u tome da zaposedne ljude i da ih nagoni da ubijaju druge i sebe. FBI agentkinja (pod suspenzijom jer je pucala u svog partnera) će uz pomoć misterioznog Blekvuda, pokušati da stane na put tom zlu. Zabavan

 

Rej Konoli – Biti Elvis
Elvis mi je jedan od dražih pevača. Čovek je bio prva prava rok zvezda i sigurno mu nije bilo lako, bio je mlad, praktično neobrazovan, bez ikog ko bi ga vodio na pravi način. Biografija je napisana vrlo precizno. U kojoj meri je istinita, ne znam, nisam proveravao da li ima autorizaciju Elvisove porodice. Knjiga mi se veoma svidela, mada je Kralj malo pao u mojom očima kao čovek, ali dobro, ko zna kako bi se bilo ko od nas snašao u istoj situaciji. Elvis je bio i ostao sinonim za rokenrol (bar do pola svoje karijere). Preporuka

 

Heder Moris – Tetovažer iz Aušvica
Teška tema, zar ne? Jeste teška, ali je cela izvedba malo tanušna. Nije problem da me dobiješ na emociju čim spomeneš Aušvic, ali nije uspela da mi prenese pravi užas tog mesta. Antipreporuka

 

Goran Skrobonja – Klopka i druge priče
Goran je jedan od domaćih pisaca koje uvek rado čitam. Isto je  bilo i sa ovom zbirkom. 12 priča i sve, osim poslednje,  imaju dodir sa fantastikom (sf, horor, epska…).  Slovenski bogovi koji sede u bečkoj kafani, putnici kroz vreme, zombi epidemije, teorije zavere… Odlična zbirka…

 

Miloš i Dragutin Jastrebić – Ime noći
Knjige koje pišu dva pisca, su mi mi uvek privlačnee. Zanima me kako su se drugi uspeli da se snađu u toj situaciji. Roman ima elemente krimića, mada je zapravo u pitanju psihološka drama, bar kako ja to vidim. Sporija knjiga nego što volim, ali ipak zanimljiva. Interesantno je da je prvo napisana na francuskom, pa prevedena na srpski.

 

Danko Popović – Knjiga o Milutinu
Iz nekog razloga, ovu knjigu sam otkrio tek relativno nedavno. Nisam ni znao da je izazvala kontraverze devedestih. Šta da vam kažem, da mene neko pita, ovo bih u lektire. Ima blagi nacionalni prizvuk, ali ni najmanjim delom nije šovinistička. Sve vreme pratimo Milutina, srpskog seljaka koji je prošao I svetski rat, preživeo Drugi. Milutin često postavlja nezgodna pitanja, zašto on ratuje, zbog koga i čega je prelazio Albaniju i ostavio svoju kuću. Iako opisuje ratne godine, knjiga je defintivno antiratna.

 

Ćamil Sijarić – Oslobođeni Jasenovac
Slučajno sam naišao na knjigu, objavljene tamo nek 83. Pisac je 1945., među prvima ušao u Jasenovac i njegovi opisi i emocije su autentični. Iako ima svega osamdesetak strana, džepnog formata, teško da će vas ostaviti ravnodušnim.  Čovečanstvo ne sme da zaboravi Dahau, Aušvic, Jasenovac, japanski teror u Kini, Ruandu, Sibir, progone raznih naroda po planeti. Bilo bi lepo, ali nije realno za očekivati da će zavladati globalni mir.

 

Bio je dobar mesec za čitanje. Imao sam u rukama i nekoliko dobrih stripova – Deadpool, Harlin, Magnusov Neznanac…

 

Samo da vam kažem i mart mi je odlično započeo…  Ako ste preskočili januarsku listu, evo je OVDE.

1 thought on “Martovska čitanja

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *