Aprilsko čitalačko uživanje

Gde ste dobri ljudi? Srećan vam svima 1.maj. Znam da i nije neki sa svim ovim ograničenjima, ali dobro, sledeći će biti bolji. Samo da vas podsetim, suština ovog praznika nije oko roštilja i pečenih prasića (iako izuzetno poštujem i jedno i drugo). Suština je da se borite. I to ne samo za sebe, već i za druge.

 

Dok se u svima nama krčka neki neizdrž, da popričamo malo o knjigama. Prošli mesec je u mom slučaju, definitvno doneo aprilsko čitalačko uživanje.

Kodjo Vangorski – Goldberg i Rozalind

Krećem sa domaćim piscem, nemojte da vas zbunjuje njegovo ime, već sam ga spominjao onomad. Čovek je savremeni pisac i ima šta da kaže. verujem da ćete ga lako naći.

Elem, Goldberg i Rozalinda je priča o jednom beogradskom dečku, rođenom pre II svetskog rata. Kroz njegove oči ćemo videti promenu jedne porodice i jednog društva. Kako glavni lik odrasta, tako će se uobličivati i njegov razvoj. Biće tu i humora i tuge opasnosti i sreće i ljubavi i seksa. Setićete se i Denikena dok čitate ovaj roman.

Velika preporuka, pročeprkajte po FB, autor je delio elektronsku verziju.

Majkl Skot – Alhemičar; Čarobnjak; Čarobnica; Nekromant; The Warlock; The Enchantress

Da ne bih ulazio u sitna crevca, ceo serijal stavljam zajedno.

Džoš i Sofi, su petnaestogodišnji blizanci. Spletom čudnih okolnosti su upleteni u izuzetno neobične događaje. Upoznaće Nikolasa Flamela, alhemičara, koji živi već 700 godina sa svojom suprugom. Progoni ih Džon Di, takođe besmrtnik, čarobnjak i sluga nekih mračnih sila. Blizanci će saznati da imaju izuzetno retke aure, zlatnu i srebrne i da je njihov dolazak proreknut pre 10 000 godina. Kroz serijal ćete se pitati kome verovati i zašto. Upoznaćete i Bilija Kida, Makijavelija, Prometeja, Gilgameša, Šekspira, Marsa, Sfingu i mnoge druge likove iz mitologije i istorije.

Da vas ne zbune naslovi, samo su četiri knjige prevedene na SFRJ jezike, poslednje dve sam čitao na engleskom. Velika preporuka.

 

Dana Hil – Srebrni vladar

Dana je moja vrlo draga drugarica iz ovog virtuelnog sveta. Napisala je pre nekog vremena roman o vukodlacima. Glavni lik je mlada heroina, koja se bori protiv ovih bića. Pošto je ostala bez oca, moraće sama da krene u potragu za majkom, koju je oteo N’Ogru, prvorođeni među vukodlacima. Ako želi da uspe, Emilija će morati da sklapa neobične saveze.

Knjiga je napisana za mlađe čitaoce i verujem da će se klincima svideti.

 

Miroslav Džepina – U svitanje, negdje u Arizoni

Nedavno sam zamoljen da budem beta čitalac. Miroslava nisam poznavao, čak ni virtuelno. Zaintrigiran, prihvatio sam.

Radnja je najvećim delom smeštena u Zagreb, početkom šezdesetih, mada će i neki likovi svratiti do Italije. Naš glavni lik je gradski frajer, koji je poprilično uspešan kod žena. Škola g anika dnije privlačila, pa se za život snazio radeći različite poslove. Roman je ispunjen brojnim duhovitim scenama i komentarima likova. Dešavalo se da se smejem sam sa sobom. Sve vreme mi je pred očima bila slika jednog po malo naivnog vremena, koje se neće skoro vratiti. Likovi su odlično prikazani. Čak sam mogao da vidim celu radnju kao film. Ako se ikad pojavi i štampano izdanje, preporučujem vam da pročitate. Defintivno je jedna od boljih knjiga, koje sam čitao u poslednje vreme.

 

Dot Hačison – Bašta leptirica

Prva knjiga iz serijal Kolekcionar. 

Devojka se budi u ogromnom stakleniku, koji je ispunjen ne biljkam, već devojkama. Muškarac koga zovu Baštovan, otima devojke, na leđa im tetovira ogromna krila leptira. Svaka dobija drugu vrstu i novo ime. Pored toga što moraju da ispunjavaju njegove želje, moraju da slušaju i njegove sinove. Životni vek leptirica je između šesnaest i dvadeset i jedne godine, a posle…

Odlična knjiga, velika preporuka. Kraj mi je malo diskutabilan, ali dobro…

 

Žil Vern – 20 000 milja pod morem

O samoj knjizi vam neću ništa reći, ona je i tako utkana u našu kolektivnu svest. Ove godine je 150 godina od prvog izdanja. Gajim posebnu strast prema Žilu Vernu, on je napisao i jednu od mojih omiljenih knjiga. Taj čovek je toliko učinio za buđenje mašte brojnih dečaka i devojčica, i neizmerno mu hvala mu na tome.

 

Dok vi čitate ovaj tekst, moja malenkost sedi ispod drveta i gleda u zeleno. Živela moderna tehnologija.

 

Slika – Erfaimstohter

9 thoughts on “Aprilsko čitalačko uživanje

  1. Osvrnuću se na Praznik rada. Naime do ove godine u Srbiji postojala je većina koja je okupirala proplanke i parkove širom zemlje i pekla prasiće i roštilj, i manjina koja se protestom bavila. Ove godine postoji samo jedna Srbija i to „zahvaljujući“ Koroni koja ih je ujedinila!

  2. Ево и мене да се јавим с коментаром о штиву, и то после овако дуго времена. Као да је пре 10 година било кад смо безбрижно кокодакали о разгледницама из целог света, а види нас сад.
    Него. 20 хиљада миља испод мора. Никад ми није био јасан наслов, као, како 20 хиљада миља (дубина) кад знамо да је Маријански ров једва преко 11 км. Тако размишљаш док ниси књигу узео у руке. Онда сам почела да радим у основној школи, и да путујем по 2 сата дневно, а на полици стајала књига из Новости (или које већ новине бејаху које су објављивале те дечје романе). А ја кад почнем да читам, то значи да не видим и не чујем ништа око себе, да сваки одмор између часова користим да читам, и да се колеге око мене чуде шта то тако занимљиво читам кад се хватам књиге чим дођем с часа. А тек кад су видели да у школском тефтеру, на карти света, пратим путању која је у том тренутку описана у књизи (јер су ме моји научили од малих ногу да се тако гледају и филмови и цртаћи – сећа ли се неко цртаћа Јоланда, кћи Црног гусара? – отвориш атлас и нађеш место које је поменуто, па гледаш колико је далеко од тебе…) – мислим да сам им остала у сећању као веома необично биће 🙂

    1. Ti si van sumnje jedno neobično biće. Kad ovo čitam, prosto mi je krivo što knjige nisam čitao sa atlasomm…
      Sećam se Jolande… ?

      1. Схватићу то као комплимент и поносићу се својом необичношћу 🙂

        Ето, учи свог наследника да се лати атласа кад год прочита нешто. Мени то није омилило географију, него ми је учинило природним и сналажење на карти, и поимање света и континената и граница. А исто као кад узмеш да потражиш реч у речнику па наиђеш на штошта занимљиво, тако је и с атласом – кренеш да тражиш једно, па наставиш да истражујеш.

Оставите одговор на Shonery Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *